Tehnologija kao “dvosjekli mač” kreativnosti na online platformama

Očekivano (ili ne), tehnologija može pomoći radnicima da budu kreativniji tako što će je “apsorbirati”. Računala mogu olakšati generiranje ideja umrežavanjem i pomaganjem radnicima u osmišljavanju kreativnih ideja. Tehnologija im pruža lakši pristup znanju i informacijama koje potiču njihovu maštu, povezuju ideje iz različitih izvora i promiču kreativna rješenja za složene probleme. Raznolike informacije iz različitih izvora mogu pomoći radnicima da prevladaju potencijalne “kreativne blokade” koje koče njihov kreativni učinak. Osim dijeljenja znanja, elektronički komunikacijski alati omogućuju interakciju s ljudima iz različitih sredina dodatno olakšavajući razvoj otvorenih rješenja. Sve navedeno upućuje na to da digitalno posredovane platforme omogućuju radnicima umrežavanje i kreativnu suradnju potičući kreativna rješenja i osiguravajući kvalitetu usluge.

Međutim, postoji i loša strana za radnike na platformama: korištenje tehnologije može dovesti do digitalnog preopterećenja, što negativno utječe na njihovo zdravlje i dobrobit dovodeći do izgaranja i slabijeg kreativnog učinka. “Tamna strana” tehnologije dolazi do izražaja kod pretjerane digitalizacije, tj. neprestane integracije tehnologije s radom i životom pojedinca. Ljudi koji rade digitalnim putem, tj. imaju fleksibilne, virtualne ili poslove temeljene na masovnoj podršci (engl. crowdsourcing) mogu se osjećati opterećeni tehnologijom i imati niže kognitivne sposobnosti za suočavanje s digitalnim zahtjevima. Razlozi za ove negativne učinke tehnologije na ravnotežu između posla i privatnog života radnika variraju. Primjerice, konkurencija među radnicima može prisiliti pojedince da rade više i odreknu se visokog stupnja fleksibilnosti kako bi zaradili novac. Današnji radnici imaju stalan i kontinuiran pristup komunikacijama i informacijskim sustavima (npr. e-pošta, usluge razmjene poruka, pristup platformama putem aplikacija itd.). Ova povezanost može dovesti do osjećaja obveze da se radi dodatan posao, da se bude “dostupan” izvan radnog vremena ili razvoja općeg osjećaja preopterećenja tehnologijom. Ovaj stres kod zaposlenika povećava kognitivno preopterećenje tehnologijom čineći ih nesposobnima nositi se sa svim psihološkim zahtjevima i intervencijama koje im digitalizacija nameće. Posljedično, može doći i do pada kreativnosti.

Pogled na nalaze “terenskog” istraživanja

Naše nedavno istraživanje, provedeno na 263 radnika putem Amazon Mechanical Turk (MTurk) platforme (Bunjak i sur., 2021.), bavilo se međudjelovanjem kognitivne apsorpcije tehnologijom i tehnološkog preopterećenja u predviđanju kreativnog učinka radnika. Kognitivna apsorpcija, stanje dubokog angažmana s informacijskom tehnologijom, bila je u fokusu istraživanja. Ispitanici su imali zadatak razviti ideje za novu, radnicima prilagođenu digitalnu platformu kao alternativu postojećim platformama na tržištu digitalnog rada. Dva neovisna procjenitelja ocijenila su njihov kreativni učinak vrednujući ideje prema novitetu i korisnosti. Osim toga, sudionici istraživanja ispunili su i strukturirani upitnik koji je mjerio kognitivnu apsorpciju, tehnološko preopterećenje i izgaranje na poslu. Studija je kontrolirala demografske čimbenike i elektroničku ovisnost, a ocjene procjenitelja kombinirane su u ukupnu ocjenu kreativnosti.

Studija je pokazala da kognitivna apsorpcija u korištenju tehnologije pozitivno predviđa kreativnost radnika. Međutim, u slučaju visokog tehnološkog preopterećenja, mentalna apsorpcija tehnologijom dovodi do izgaranja na poslu i smanjuje kreativne sposobnosti radnika. Prekomjerna preopterećenost informacijama omogućena raznim tehnologijama može dovesti do nesposobnosti integracije novih ideja zbog kognitivnog preopterećenja pojedinca, što dovodi do većeg stresa i, na kraju, izgaranja. Ovo je posebno izraženo u digitalnom radnom okruženju, poput digitalnog tržišta rada, gdje je rad putem platformi doveo do razvoja 24-satne ekonomije kroz različite vremenske zone. Stalna povezanost potencijalno povećava stres i izgaranje te dovodi do slabijeg kreativnog učinka. Dobiveni rezultati u skladu su sa slično provedenim istraživanjima o “tamnoj strani” informacijske tehnologije i tehnološkog stresa (Lee i sur., 2016.; Tarafdar i sur., 2013.; Yener i sur., 2021.). Ona također pokazuju da se prekomjerna upotreba tehnologije na poslu i izvan njega često tumači kao uzrok stresa ili prepreka, što pak dovodi do negativnih ishoda, poput smanjenja energije i angažmana ili povećanja zdravstvenih problema.

Kako se možemo suprotstaviti “dvosjeklom maču” tehnologije

Potaknite ljude na angažman s tehnologijom koji potiče kreativnost u digitalnom radu. Digitalne radne platforme stoga bi trebale dizajnirati tehnološku infrastrukturu tako da pojedinci imaju optimalne radne uvjete, imaju osjećaj toka i uronjenosti, budu razigrani u radu na platformi i spremni osloboditi svoju kreativnost. Dizajneri informacijskih sustava trebali bi nastaviti s poboljšavanjem korisničkog sučelja kako bi digitalni sustavi bili učinkoviti i djelotvorni te radnicima pružali ugodno iskustvo pri korištenju platforme. Ugodno digitalno okruženje potiče istraživanje, eksperimentiranje s novim tehnologijama i razvoj kreativnih rješenja za složene poslovne probleme. To omogućuje radnicima da se udube u svoje kreativne zadatke i uživaju u njima, što će dovesti do boljih kreativnih ishoda.

Međutim, jednako je važno da zauzmemo ljudski pristup dizajniranju digitalno posredovanog rada i ne preopterećujemo radnike informacijskom tehnologijom. Dizajneri digitalnih radnih platformi trebali bi razmotriti kako mogu poboljšati i upravljati zajednicom posredovanom platformom čineći je boljim radnim mjestom. Tehnološko opterećenje i kognitivno preopterećenje ključni su faktori koji sprječavaju pozitivne ishode rada na platformi poput željenog povećanja kreativnosti. Različita tehnološka rješenja mogu spriječiti izgaranje na poslu i promicati kreativnost, primjerice, pružanjem pojedincima prilike i obveze da se odvoje od digitalnog preopterećenja i uzmu odmor od potencijalno opterećujućeg rada na digitalnoj platformi.

Jedan od mogućih načina sprječavanja izgaranja platformskih radnika jest korištenje strojnog učenja i umjetne inteligencije (AI) za mjerenje zadovoljstva poslom i razine sreće. Na taj bi način digitalne platforme mogle analizirati ponašanje radnika, poput obrazaca rada, komunikacije i radnih performansi, kako bi otkrile rane znakove izgaranja. Praćenjem tih pokazatelja, AI bi mogao predložiti personalizirane intervencije, poput preporuke odmora, prilagodbe radnog opterećenja ili pružanja resursa za podršku. Time bi se do neke mjere moglo spriječiti izgaranje i održati zdrava zajednica posredovana platformom.

Osim tehnoloških elemenata platformi, kognitivne sposobnosti pojedinaca za suočavanje s tehnološkim preopterećenjem pri rješavanju kreativnih problema na digitalnim radnim platformama trebale bi biti kritički razmotrene u istraživanju i praksi algoritamskih sustava, rada na platformama i gig ekonomije općenito. Razumijevanje utjecaja kognitivnog opterećenja na performanse može pomoći u dizajniranju organizacijskih sustava koji optimiziraju učinkovitost i podržavaju mentalnu dobrobit i kreativne sposobnosti radnika, što u konačnici vodi do održivih i humanih digitalnih radnih okruženja.

Korak dalje

Pretpostavka da su tehnološko preopterećenje i izgaranje isključivo povezani s fleksibilnim radnim uvjetima zanemaruje šire učinke ove vrste preopterećenja na različite tipove poslova i zanimanja. Zagovornici fleksibilnog rada i rada temeljenog na digitalnim platformama tvrde da on nudi slobodu upravljanja vremenom, što vodi boljoj ravnoteži između posla i privatnog života, smanjenju stope apsentizma i većoj inkluziji pojedinaca s obvezama skrbi ili rehabilitacije.

Međutim, prikladnost fleksibilnog rada varira ovisno o zanimanju, posebno u kreativnim ulogama poput IT-a, financija i novinarstva, gdje fleksibilni radni aranžmani mogu ublažiti kreativne blokade. Ipak, izazovi poput održavanja radne etike i financijske stabilnosti i dalje ostaju prisutni, što je dokazano otpuštanjima menadžera srednje razine tijekom 2022. i 2023. godine. Posebice je to vidljivo u ICT sektoru, gdje je došlo do prelaska na outsourcing nakon otpora povratku u tradicionalne uredske prostore.

Ako želimo upravljati ovim složenim digitalnim okruženjem, moramo prepoznati da je ključ uspješnih radnih aranžmana u ravnoteži i promišljenoj implementaciji. Nadamo se da će naše istraživanje potaknuti menadžere i stručnjake da odvoje potrebno vrijeme i ulože trud kako bi osmislili fleksibilne radne aranžmane i stvorili potrebne uvjete za napredovanje pojedinaca u digitalnom dobu, što podrazumijeva i kreativno rješavanje problema te stvaranje zdravog, održivog radnog okruženja koje sprječava izgaranje na poslu.