Imajući na umu da se u tekstu analizira rast potrošačkih cijena, korisno je istaknuti da kod prosječnog potrošača u Republici Hrvatskoj oko polovica košarice otpada na hranu i bezalkoholna pića, troškove stanovanja te gorivo i maziva za automobile. Upravo su cijene navedenih namirnica presudno utjecale na stopu inflacije u Republici Hrvatskoj. Pritom treba napomenuti i da smo značajan uvoznik hrane i fosilnih goriva pa su se kretanja njihovih cijena na svjetskom tržištu također odrazila i na cijene na domaćem tržištu.

Zanimljivo je spomenuti da smo u godini pandemije imali gotovo nultu prosječnu stopu inflacije (0,1%). S obzirom na to da su godišnje stope inflacije od ožujka do prosinca 2020. godine bile negativne (a u rujnu i 0%), ovako makar i maloj pozitivnoj inflaciji pridonio je rast cijena u prvom kvartalu 2020. godine. Baš u njima bio je osobito važan doprinos porasta cijena hrane, ali je on bivao sve manji i manji kako se godina primicala kraju. No, ovdje je posebice važan negativan doprinos cijena goriva i maziva za automobile čemu je pridonijelo zatvaranje gospodarstava jer je dovelo do pada potražnje za energentima. Iako na slici 2 nisu posebno izdvojeni, osim cijena goriva i maziva, negativan je doprinos bio i kod cijena krutih goriva i plina te novih vozila. Neke su komponente imale i pozitivan doprinos, ali može iznenaditi da je ipak on prisutan kod restorana i hotela imajući na umu snažan pad turističke potrošnje. Vrijedi naglasiti da je efekt kod restorana i hotela bio gotovo nulti i da je bio snažniji npr. od 2017. do 2019. godine.

Buđenjem ekonomije poslije zatvaranja 2020. godine porasla je potražnja za energentima i njihova cijena, a to je onda utjecalo na porast troškova proizvodnje i veće cijene drugih dobara i usluga. Cijene goriva i maziva u 2021. godini dominantno utječu na inflaciju. Na godišnjem prosjeku utjecaj cijena hrane izgleda gotovo zanemariv, ali kada bi se ušlo u analizu na mjesečnoj razini, uočilo bi se da je do svibnja 2021. utjecaj cijena hrane bio negativan i da se povećavao od srpnja 2021. godine. Prosječna inflacija u 2022. godini iznosila je 10,6% i posebno su joj pridonosile cijene hrane koje su u prosjeku narasle 16,4% te cijene goriva koje su u prosjeku bile veće 23,1% (uz veći rast cijena dizela (29,6%) u odnosu na benzin (17,0%)). Slika 2 zbog preglednosti još samo izdvaja doprinose cijena u restoranima i hotelima (zbog povrata sezone), ali treba razmatrati i cijene pokućstva, plina, električne energije, krutih goriva, rekreacije i kulture kao važne čimbenike inflacije.

Dodatno, slika 1 pokazuje jačanje inflacije od proljeća 2022. godine, što se podudara s ruskom vojnom operacijom u Ukrajini. Odnosi s Rusijom sigurno su se odrazili na troškove uvoza, posebice energenata i hrane, koji su dalje utjecali na ukupnu inflaciju. Zanimljivo je istaknuti kako je godišnji rast cijena hrane u Republici Hrvatskoj ipak bio slabiji nego u većini zemalja srednje i istočne Europe (HNB, 2022.). Iako u javnosti prevladava drugačije mišljenje, prema istraživanju Maruške Vizek s Ekonomskog instituta, ostvareni porast cijena hrane ne možemo pripisivati pohlepi trgovaca.

Cijene hrane ostale su najvažniji faktor inflacije i u 2023. godini. Osim njih, razumljiv je i utjecaj cijena u restoranima i hotelima. Na prosječnu inflaciju 2023. godine cijene goriva i maziva imale su negativan utjecaj čemu su pridonijele i Vladine mjere. Iako nisu posebno izdvojeni na slici 2, rast cijena krutih goriva, pokućstva i odjeće i obuće također je pridonosio inflaciji u 2023. godini.

Kad se razmatra inflacija u 2023. godini, valja dodati i uvođenje eura kao još jedan potencijalni faktor inflacije. Iako je u javnosti i među strukom postojala bojazan da će zbog nove valute doći do veće inflacije, neki izračuni svjedoče da je strah neutemeljen. Tako je mjesečna inflacija za veljaču 2023. iznosila 0%. Istovremeno je rast cijena hrane bio oko 1%, što pokazuje da ukupna inflacija nije najbolji pokazatelj utjecaja eura na cijene. Dapače, recentno istraživanje (Sorić, 2024.) pokazalo je da je, unatoč razmjerno slabom učinku uvođenja eura na agregatnu inflaciju, zamijećen značajan i nešto intenzivniji (oko 33% više cijene) uzročni učinak na cijene hrane, restorana i odjeće nego što bi bio da euro nije uveden.

Što možemo očekivati

U samo četiri godine hrvatsko je gospodarstvo iskusilo inflaciju od gotovo nulte do dvoznamenkaste stope. Tijekom 2020. i 2021. godine dominantan utjecaj na ukupnu inflaciju proizlazio je iz cijena goriva i maziva te hrane. Ipak, pozitivan se utjecaj cijena hrane smanjivao i postajao negativan do sredine 2021., kada se ponovno počeo buditi. Zato je on na prosječnu inflaciju 2021. godine relativno mali, ali itekako raste na mjesečnim podatcima.

Cijene hrane najznačajniji su faktor inflacije u 2022. i 2023. godini. Dok su 2022. godine bile na drugom mjestu, utjecaj cijena goriva na prosječnu inflaciju 2023. bio je negativan. Uvođenje eura imalo je izraženiji utjecaj na cijene hrane, restorana i odjeće (pa možemo reći da je više pogađalo siromašne) nego na ukupnu inflaciju. Unatoč tome, ukupna je prosječna inflacija za 2023. niža i iznosi 8%.

Prethodno navedeno otvara pitanja kako će se inflacija ponašati u sljedećem razdoblju. Prema prognozama makroekonomskih analitičara Hrvatske narodne banke za 2024. godinu, očekuje se smanjenje na 4%. Podatci DZS-a za siječanj i veljaču 2024. signaliziraju da su cijene u prosjeku veće za 4,1% u odnosu na iste mjesece prethodne godine. U svakom slučaju, realno je za očekivati da će prosječna godišnja stopa inflacije tijekom 2024. biti na nižoj razini od one iz 2023. Opravdano je postaviti i pitanje može li se ona smanjiti u bliskoj budućnosti i spustiti ispod 4%. Odgovor na takvo legitimno postavljeno pitanje ne može biti jednoznačan s obzirom na broj varijabli u modelu za izračun. Štoviše, moguć je i neželjeni scenarij kao posljedica klimatskih promjena i globalnog zatopljenja.